Kene Beri i Spejs Noksi su među najvećim imenima domaće alternativne muzičke scene. U svojoj muzici spajaju elemente različitih žanrova i uvek donose autentičnost, svaki na svoj način. 😎
Na ovogodišnjem Exit-u imali smo priliku da propričamo sa „drskim otpadnicima“ domaće muzičke scene o inspiraciji, komentarima na društvenim mrežama, zvuku koji oni stvaraju ali i njihovom mišljenju o muzici u Srbiji danas.
Kada ste počeli da se bavite muzikom?
Spejs Noksi: Ja sam uz muziku ceo život jer mi je stariji brat DJ, već ono s kraja 90ih godina, pa sam pokupio od njega dosta zvuk, a muzikom konkretno se bavim od 13 godine kada sam počeo da sviram gitaru, pa sam bio u nekoj gitarskoj muzici: metal, punk, hardcore i tu negde oko osamnaeste-devetnaeste sam se prebacio na pisanje tekstova i produkciju.
Kene Beri: Ja sam pevao u školskom horu, bio sam na „Radost Evrope“ i predstavljao sam našu zemlju, ali sam u jednom trenutku morao da se odlučim da li ću se posvetiti fudbalu da idem sa „Obilićem“ na turnir u Republiku Srpsku ili na takmičenje iz pevanja. Iskulirao sam takmičenje iz pevanja i onda sam imao peticu iz muzičkog stalno. 😂 Šalu na stranu, bavim se muzikom od kraja osnovne, kada sam počeo da čupam neke bitove preko nekog hip-hop CD-a i onda sam pravio neke sample-ove i prve matrice, pa vremenom polako krenuo da kačim na SoundCloud i odatle se sve zavaljalo dalje.
Kako opisujete zvuk koji stvarate?
Kene Beri: Ja mogu da kažem trash, energično, seksualno, dinamično, uzbudljivo, znojavo, blago neprijatno, krindž, zabavno, duhovito, ma šta još nema. Mogao bih ovako..ovo je bukvalno freestyle, ne znam, samo treba da se sluša.
Spejs Noksi: Mislim da svako ko iole sluša muziku, kao gotivi muziku, da njemu uopšte neće biti nepoznato. A ako je neko ko sluša ono što je već servirano svima, onda mu je možda malo nejasno, ali ko zagrebe malo ispod površine, njemu će itekako biti jasno o čemu se radi. A sam moj zvuk, elektronika mešana sa hip-hopom, ubacujem dosta gitarske zvukove, sad sam ubacio i malo zvuk 80-ih, to je to otprilike.
Kene Beri: Ja mogu da kažem da će njegov novi album biti jedna raznovrsna bomba, živopisna bombetina, ali vrlo raznovrsna što se tiče zvuka.
Šta mislite o našoj muzičkoj sceni danas?
Spejs Noksi: Užasno. Katastrofalno. Dosadno, nemaštovito, slabo autentično. Mislim, ja ne mogu da lažem. Dosta sam principijelan, pa onda ne volim da lažem i moram da kažem šta mislim, koliko god to bilo oštro. 🤷♂️
Kene Beri: Ne znam, ja slušam ljude sa kojima sarađujem i koji su mi bliski i po zvuku i po senzibilitetu.
Spejs Noksi: Pazi, ima dosta gotivne muzike, ali to je u manjini kada uzmeš procentualno koliko se ljudi bavi muzikom i šta se sluša. Znači, sad bih dao jednu glupu metaforu: ako imaš jednu trulu jabuku i jednu zdravu i ako su one zajedno, naravno da će i ova postati pokvarena. Tako da tih 10% kvaliteta, čak i manje od tih 10% je apsolutno ništa koliko može da bude.
Kene Beri: Ja bih se vratio na to da slušam ljude koji su mi slični po tom senzibilitetu i interesovanjima i meni je to sve super. To je neki kao mikro-svet u kom ja operišem i ljudi sa kojima sarađujem i oni su mi baš strava, a šire od toga, neke stvari dođu do mene, nešto mi se sviđa, nešto ne. U suštini, fokusiram se na sebe i ljude koji su mi dragi.
Kakav je osećaj doći na Exit kao izvođač i smatrate li da su ovakvi festivali dobri za promociju novih muzičara?
Kene Beri: Doći na Exit je bomba uvek, ja obožavam da dođem na Exit. Mnogo puta sam bio ovde i stvarno svaki put mi je bilo mnogo lepo, strava je, uvek se lepo provedem, uzbudljivo je i radujem se tome i u budućnosti. Ovakvi festivali su uvek dobri. Gde god nas pozovu, gde god nam ukažu priliku da dođemo, bićemo tu i opravdaćemo to uvek. Mi smo ljudi sa kojima može da se razgovara. 🤝
Da li čitate komentare o sebi na društvenim mrežama i koliko oni utiču na vas i vaš rad?
Spejs Noksi: Ja čitam, kako-kad. I vrlo je zanimljivo, jer ima jako duhovitih i jako velikih zabluda i fantazija. Možda nešto što ne možeš da kontrolišeš ko će to čuti i komentarisati. Do sada nisam imao neke ultra negativne komentare, jer moja publika je baš ciljana i svako ko dođe do mene, otprilike, zna zašto je tu. Tako da nema te šire mase koja bi zalutala tu slučajno. To se dešava baš retko.
Kene Beri: Ja čitam povremeno, ne uvek i zabavno mi je, a generalno sam taj koncept komentara, odnosno opterećivanja komentarima prevazišao kada me je na jednom videu neko baš brutalno izvređao. I onda sam ja bio u fazonu da baš ništa nisam uradio da bih nekome dao povod za ovo. Tako da sam od tog trenutka shvatio da ja ovime uopšte neću da se opterećujem, jer neke stvari su toliko neobjašnjive.
Spejs Noksi: Kako bi rekla Bebi Dol: „Ja samo pijem kafu i dobar sam hrišćanin i sedim ovde“ i onda neko dođe i baci neki komentar koji nema veze s vezom.
Kene Beri: Na stranu toga, generalno 99% komentara koje dobijam su stvarno super, ali prosto kada se baviš time i čitaš komentare i kada dođu tako neke negativne stvari, nešto može da bude i kritika, ali kada se dogodi tako nešto brutalno i van bilo kakvih okvira normalnosti, shvatiš da ne treba da posvećuješ pažnju nekome ko dođe na youtube i odvoji vreme da me napljuje na videu gde ja nešto najbenignije pričam. Tako da, ne možeš da dozvoliš da se upetljavaš u to. Zanimljivo je to na nivou informacije da čuješ. Generalno su komentari super.
Kakvu muziku slušate u slobodno vreme?
Spejs Noksi: Ja uglavnom trenutno slušam metal, hardcore punk, gitarske zvukove i neku novu elektroniku.
Kene Beri: Ja u poslednje vreme Afrikance, Alamida i to. Zapravo sam shvatio da mi je to na plejlisti od 2016/2017, ali dosta je raznovrsno. Baš je šareno.
Imate li nekoga ko vam je uzor, ili neko ko dosta utiče na vas i vuče vas napred, nevezano da li je poznat ili ne?
Spejs Noksi: Naravno da imam. Mislim svako ti je inspiracija. Ako nekoga staviš hijerarhijski iznad, to znači da ti prihvataš da ta osoba zna više od tebe i spreman si da učiš, ne na nivou idola, nego na nivou inspiracije. Tako da postoji. Ne znam sad konkretno da ti kažem. Nije to toliko kroz ličnost koliko je kroz rad, da li je to sad neki gitarista, producent ili tekstopisac, ne vezuje se za ličnost, nego šta mi se zadesi na plejlisti, a da mi je interesantno, biće inspiracija.
Kene Beri: Alen Ajverson i Ivan Marinković. 😀
Da li više volite da provodite koncerte u publici ili na bini?
Spejs Noksi: Na bini.
Kene Beri: Zavisi od tipa nastupa, ali jako volim da odem i u publiku, a i kad je dobra bina, kad možeš da se penješ i da ložiš masu iz tog ugla i to je strava, ali generalno volim interakciju sa publikom, to mi je bitan momenat, bilo da sam baš među njima ili na uzvišenju.
Kako dolazite do inspiracije? Šta je ono što vam budi maštu?
Spejs Noksi: Ja sam sebi. Ima jedan stih od BIGru-a: „Nemoj da si budala, inspiraciju crpim iz ogledala“.
Kene Beri: Iz ličnog iskustva, trauma, iz okruženja, druge muzike, mode, bukvalno sve što te pokreće. Može da bude rečenica iz filma. Sve, bilo šta, a i vreli tuševi. Iskreno, to sam shvatio, da kada se tuširam vrelom vodom uvek dobijem neki nalet i smislim bar po strofu. Ali baš vrelom vodom.
Spejs Noksi: Ja kad šetam šumom, takođe, tad mi ide najbolje.
Kako dolazite do svoje publike? Da li na to utiču mediji ili više nešto drugo?
Spejs Noksi: Nema medija. Zaista nema medija. Samo instagram i to je to. I festivali ako neko nov dođe i čuje, pa mu se svidi. Tako je najviše zapravo; neko dođe na nastup i kao oduševi se i to je to. Mislim da nema formata za našu muziku u nekim medijima.
Kene Beri: Društvene mreže i nastupi, odnosno Instagram i nastupi. Majmunisanje na Instagram storijima i uživanje.
Šta bi poručili mladima?
Spejs Noksi: Da se lepo provode na našim nastupima i da uživaju u životu.
Kene Beri: Da dođu obavezno na svaki sledeći nastup.
Autor: Milica Stojanović